Izbornik
Plemićku obitelj Frankopan povijest bilježi već više od 900 godina. Velik broj goranskih naselja prvi se puta spominje u jednoj sudskoj odluci iz 15. st. kada se Frankopanima zabranjuje ubirati od zagrebačkih trgovaca pristojbu na svojim posjedima u Moravicama, Delnicama, Lokvama, Brodu… Ova mjesta označavaju dio starog frankopanskog puta, preko Gorskog kotara, do naselja u Primorju.
Kroz kulturno turističku rutu upoznajte kaštele, utvrde i detalje iz bogate tradicije i života obitelji Frankopan.
Središtem Čabra dominira kaštel (kurija) Petra Zrinskog iz 1651. godine. Od tog vremena do danas sačuvani su dio zida, kula i svodovi u prizemlju središnjeg objekta. U dvorcu se nalaze Zavičajna zbirka, galerija umjetničkih slika Vilima Svečnjaka i Interpretacijski centar “Putovima Frankopana”.
U središtu naselja Brod na Kupi Zrinski su sagradili dvor, trokatnu građevinu kvadratnog tlocrta te oko nje vanjske utvrde (danas porušene). Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi datira iz 1651. godine, a sagradio ga je knez Petar Zrinski, vjerojatno na mjestu starijeg frankopanskog iz XV. st. Današnji kaštel je jednostavna trokatna zidana građevina s krovom na četiri vode, a u njemu se nalazi stalni postav “Divljina s pogledom na more” i Interpretacijski centar “Putovima Frankopana”.
Zgrada dvorca smještena je na gorskoj kosi na rubu crnogorične šume. Izgradili su je Frankopani. Prema nekim izvorima, Frankopani su u Staroj Sušici imali grad koji Turci nisu zauzeli. Dvorcu pripada i sakralni spomenik, crkvica Sv. Antuna Padovanskog.
U 19. stoljeću dvorac je bio u vlasništvu grofa Lavala Nugenta, a 1890. su ga kupili riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger. Dvorac je restauriran u romantičnom duhu svoga vremena.
Prvi put se Gomirje, kao dio Modruške županije, spominje 1461. godine. Nakon što su Osmalije srušile kaštel s crkvom, naselje je porušeno i stanovništvo rastjerano, a za obranu su dovedeni ratnici pravoslavne vjere. Manastir Gomirje s crkvom Roždenija Svetoga Jovana Preteče najzapadniji je pravoslavni samostan u Europi.
Perivoj i stari frankopanski dvorac čine neraskidivu cjelinu kojeg krasi prelijepi pogled na rijeku Kupu i njezinu dolinu. Jedinstven perivoj, spomenik parkovne arhitekture, uredio je nekadašnji vlasnik dvorca Ivan Oršić. Perivoj je građene u tri razine. Dio uz dvorac čine drvored božikovine, te stabala Lawsonovog pačempresa i divljeg kestena. Na južnoj strani su brijestovi, tisa i grmovi šimšira dok se na drugoj terasi nalazi skupina starih stabala.
