Gorski kotar
ZELENA OAZA EUROPE
Gorski kotar
Zelena oaza Europe
Gorski kotar, smješten na razmeđu Mediterana, panonske unutrašnjosti i alpskog pojasa, od pamtivijeka je poznat po svojoj podražajnoj i blago-podražajnoj klimi. Zime su pretežito oštre i duge, što pogoduje uživanju u snježnoj idili i zimskim sportovima. Proljeće kasnije kuca na vrata u Gorskom kotaru, ali je zato predivno buđenje prirode iz dužeg zimskog sna jedinstveni prizor koji se ne prepušta.
Ljeta su ugodnih dnevnih temperatura sa svježijim noćima, što osigurava kvalitetan odmor i zaštitu od velikih ljetnih vrućina. Jesenje doba, uz ubiranje plodova, očarava lepezom boja koje bezrezervno nadahnjuju. Živopisna ruralna mjesta su gorska klimatska lječilišta s izvanrednim medicinskim učincima planinskog zraka koji opušta i regenerira.
Tražite li gotovo meditativni mir ili pak aktivan odmor, nezaboravnu pustolovinu ili pak ugodne zimske večeri uz kamin?
Gorski kotar zelena je oaza Europe i Hrvatske, u kojoj se na svakom koraku primjećuje skladan suživot čovjeka i prirode. U okrilju bistrih jezera, sunčanih livada, brojnih izvora, potoka i rječica te prekrasnih brda i planina, idealno je odredište za raznovrsne izlete i ugodan odmor.
Tražite li gotovo meditativni mir ili pak aktivan odmor, nezaboravnu pustolovinu ili pak ugodne zimske večeri uz kamin, na pravom ste mjestu. Želite li upoznati bogatu kulturnu baštinu i autentičan prirodni krajolik, Gorski kotar će vas svakako iznenaditi. Povezujući kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku te graničeći sa susjednom Slovenijom, Gorski kotar protkan je bogatom, raznolikom tradicijom i kulturnim vrijednostima koje se očituju kroz sve pore destinacije, od gastronomije do veličanstvene prirodne arhitekture.
U svako pak doba godine tu ćete osjetiti adrenalin aktivnog odmora i uživati u bogatom goranskom stolu na kojem su za vas pripremljeni gastronomski specijaliteti od plodova gorja i divljači. Prepustite se veličanstvenoj snazi majke prirode koja blagotvorno djeluje na ljudski organizam.
Istražite kutke netaknute prirode koji skrivaju jedinstvenu ljepotu i mir, zelene krajolike u kojima će vas uspavati nježan šapat šume. Toplina živopisnih mjesta Gorskog kotara i njihovih žitelja zagolicat će vam dušu, a gostoljubivost domaćina naći će put do vašeg srca.
Središte Gorskog kotara je grad Delnice, a od većih naselja izdvajaju se Fužine, Ravna Gora, Vrbovsko, Mrkopalj, Čabar, Lokve, Brod Moravice i Skrad. Svaka mikrolokacija autentične je ponude, od bogate tradicijske ostavštine do moderne turističke. Svima je zajednička goranska tradicija, netaknuta priroda i gostoljubivi domaćini.
Zaboravite stres i uživajte u ljepšoj strani života.
Zemljopisni položaj Gorskog kotara
Gorski kotar nalazi se u zapadnom dijelu Hrvatske, između Like i Slovenije. Sa sjevera mu granica ide od izvora Čabranke, rijekom Čabrankom i rijekom Kupom do Zdihova Bosiljevskog. To je ujedno povijesna državnopolitička granica sa Slovenijom. Sa sjeverozapada, od izvora Čabranke preko Prezida, Čabarske Police, zapadnih padina Obruča prema Klani, granica je povijesna, prirodno-zemljopisna i etnička.
Tu je još od sredine IV. stoljeća postojao rimski obrambeni zid (limes), koji su Rimljani izgradili od Rijeke do Prezida s utvrdama i kulama da se zaštite od provale ilirskog plemena Japoda. Tu se dijeli zona hrvatskog gorskog bloka od slovenskog snežničkog masiva.
Prema jugozapadu granica prolazi padinom Obruča iznad Grobničkog polja, preko Kamenjaka, Huma, Draževskog vrha, zatim Vinodolske udoline, Pletenog, Luke Krmpotske, Alana i Krivog Puta, uvijek na nadmorskoj visini oko 700 metara.
Granicu jasno označava prijelaz opustošenog primorskog predjela u šumoviti goranski predjel. Prema istoku granica Gorskog kotara dodiruje Ogulinsko-plašćansku udolinu. Granica teče od Severina na Kupi prema Krpelju, obilazeći Ogulinsko polje do Ogulinskog Hreljina, pa padinama Kleka i Modruškog zagorja do Modruša.
Jugoistočna granica široka je prijelazna oblast. Ona obuhvaća područje između Rudolfinske i Jozefinske ceste, a ove predjele zovemo Drežnički ili Kapelski kraj. Glavna značajka ovog predjela je krš obrastao visokim šumama.
Gorski kotar površinom obuhvaća 1270 km2, od čega na šume otpada više od 80%. Iako je Gorski kotar jedinstveno zemljopisno područje, može se podijeliti u tri karakteristična dijela koja su na stanovništvo ostavila neizbrisiv trag. Zapadni dio Gorskog kotara oduvijek je gravitirao Rijeci i Hrvatskom primorju, a istočni dio Karlovcu i Zagrebu. Sjever je zbog slabije prometne povezanosti obilježio poseban način razvoja pod utjecajem Slovenije s obrtništvom, drvnom industrijom i malim kućnim obrtom. Zapadni dio goranskog kraja više karakterizira promet, vodno bogatstvo, trgovina i obrt, a za istočni su karakteristični industrija i danas manje poljoprivreda.
Klima
Predjela Gorskog kotara iznad 1200 m metara nadmorske visine pripadaju zoni subarktičke, snježno-šumske klime, dok niža goranska područja spadaju u zonu toplo-umjerene kišne klime.
Kratka i svježa ljeta te duge i oštre zime s mnogo snijega karakteristike su oštre gorsko-planinske klime. Ovaj se dio Hrvatske posebno ističe velikim količinama padalina, što rezultira bujnom vegetacijom. To je posljedica blizine Jadranskog mora i utjecaja visokog reljefa. Vremenske prognoze s pažnjom se prate u Gorskom kotaru jer priroda diktira život žitelja ovog kraja.
Najhladniji mjesec je siječanj, a najtopliji srpanj. Najviše naoblake ima u rujnu, a magle u studenome i prosincu. Najvedriji dani u godini su u kolovozu, dok najviše oborina ima u studenome i prosincu, najmanje u srpnju i kolovozu. Snježnim padalinama obiluju siječanj i veljača. Prosječne temperature su -1,2°C u siječnju i 16,8°C u srpnju. Godišnji prosjek oborina u gorju iznosi 2486 mm, a na Risnjaku 3579 mm.
Povijest
Špilja Bukovac, koja se nalazi na području općine Lokve, potvrđuje ljudsku prisutnost u Gorskom kotaru za vrijeme ranije faze gornjeg paleolitika. U toj špilji pronađeni su tragovi pračovjeka kao i više ostataka životinja koje su davno boravile na ovom prostoru, poput pećinskog medvjeda i pantere.
U starom vijeku glavni putovi izbjegavali su teško prolazne šumovite gore toga područja. U vrijeme rimske vladavine u našim zemljama najvažnije ceste iz sjeverne Italije zaobilazile su sa sjevera ili s juga prostor današnjega Gorskog kotara, tako da se on našao između rimskih provincija Panonije i Dalmacije, izvan tadašnjih glavnih gospodarskih tijekova i djelatnosti. Značajne promjene počinju s velikom seobom naroda, s provalama barbara iz dalekog istoka i sjevera, osobito od IV. stoljeća, sa snažnim gotskim udarima po rimskoj državi. Svjedoci tih vremena su ostaci utvrđenog zida – “Liburnijskog limesa”, koji se pruža od Tarsatike na moru preko Grobničkog polja do Prezida u Gorskom kotaru. Slom i nestanak Zapadnog Rimskog Carstva u V. stoljeću prouzrokovao je na području Gorskog kotara stalne promjene gospodara od Langobarda do Franaka i Bizanta. U VII. stoljeću na ova područja doseljavaju se Hrvati.
Naseljavanje Gorskog kotara počinje intenzivnije i s određenim političkim i gospodarskim planovima tek u drugoj polovini XIII. stoljeća. Nakon turskih provala, koncem XV. stoljeća, Frankopani intenzivnije koloniziraju ovo područje novim izbjeglim stanovništvom pred turskim osvajanjem iz južnih krajeva.
Krčki knezovi, kasnije Frankopani, šire svoj posjed sve do granice s Kranjskom, razvijajući gospodarsku i kulturnu djelatnost. Prva naselja na današnjem goranskom prostoru spominju se 1481., kad kraljevski sud u Zagrebu traži od kneza Stjepana Frankopana da poštuje povlastice zagrebačkih trgovaca koji posluju u Lukovdolu, Brodu, Moravicama, Vrbovskom, Delnicama, Lokvama i dr. Zbog pogodnog položaja uz prijelaz preko Kupe, Brod s vremenom postaje središte prostranog imanja.
U XVI. stoljeću Frankopane nasljeđuju Zrinski, koji snažno aktiviraju trgovačke veze preko Vinodola s drugim krajevima Hrvatske, pa i sa Slovenijom i Mađarskom. U to vrijeme počinje se značenjem isticati i Čabar, koji će kasnije biti zasebno vlastelinstvo. Gorski kotar ostaje u posjedu knezova Zrinskih sve do njihove propasti 1670. godine. Od tada u Gorskom kotaru više različitih gospodara samovoljno i bezobzirno povećava feudalnu eksploataciju, sve dok Austro-Ugarska Monarhija nije zaposjela ove prostore.
Svakako se izdvajaju dva važna datuma u povijesti Gorskog kotara: kada je formiran Processus Montanus ili Gorski kotar – 7. studenoga 1778. godine odlukom carice Marije Terezije, koja je na nagovor svog sina, cara Josipa II, administrativno objedinila ovaj kraj. Drugi datum je 10. studenog 1777. godine, kada je u Mrkoplju na održanoj županijskoj skupštini Severinske županije utvrđena nova administrativno-teritorijalna podjela i osnovan Brodski kotar. U svakom slučaju administrativna povijest Gorskog kotara bilježi skoro dva i pol stoljeća.
Najznačajnije razdoblje za gospodarski razvoj Gorskog kotara bilo je početak gradnje prometnica. Kada je 1726. godine započeta gradnja Karolinske ceste, određena je buduća orijentacija ne samo tih krajeva nego i cijele Hrvatske. Karolinska cesta, koja je nazvana po Karlu III., prolazila je teškim i nenastanjenim terenom, pustim klancima i udolinama te se uspinje na visoke planine i prijevoje gdje su zime oštre i duge. Održavanje takve ceste nije bilo moguće. No iako Karolinska cesta nije do kraja ispunila svoju glavnu namjenu, unijela je novi poticaj za gospodarsko oživljavanje Gorskog kotara i postupno ga je oblikovala u jedno od najvažnijih prometnih područja Hrvatske. 1803. godine započela je gradnja Lujzinske ceste, koja još i danas bez većih izmjena služi motoriziranom prometu i povezuje mjesta od Karlovca do Rijeke, a u prošlosti je bila od životne važnosti za Gorski kotar i Primorje.
Polovinom XIX. stoljeća gradi se željeznica preko Gorskog kotara kako bi se tadašnja Rijeka spojila s Budimpeštom. Sve to stvara povoljnije uvjete za poticaj novih sadržaja u Gorskom kotaru, međutim nedovoljno za demografski, prostorni i gospodarski razvitak Gorskog kotara, tako da se te posljedice osjećaju i u XX. stoljeću. U novijoj povijesti Gorskog kotara novim mogućnostima gospodarskog razvoja doprinijela je izgradnja moderne autoceste Rijeka – Zagreb.
Kako doći do Gorskog kotara
Prometna povezanost omogućuje vam da ste za sat vremena u Zagrebu, hrvatskoj metropoli te za pola sata na Mediteranu, primjerice u Rijeci, Novom Vinodolskom, Opatiji…
Automobilom ili autobusnim linijama
Državnom auto cestom D3 Rijeka – Zagreb, a izlazi do glavnih naselja Gorskog kotara su Ravna Gora, Delnice, Vrata i Vrbovsko.
Avionom
Avionske destinacije su zračne luke u Zagrebu, Dr. Franjo Tuđman, u Rijeci, točnije na otoku Krku te nešto udaljenija zračna luka u Puli.
Željeznicom
Umreženost željezničkog prometa omogućuje jedinstven doživljaj destinacije i kvalitetan pristup svim većim mjestima u Gorskom kotaru. Glavne željezničke postaje su Delnice, Fužine, Kupjak, Vrbovsko… (dodati molim)
