Doživite prskanje slapova i snagu vode u kanjonima Vražji prolaz i Kamačnik. Zavirite u podzemlje špilje Lokvarke, jedne od najvećih špilja u Hrvatskoj. Puna je neobičnih špiljskih formacija. Špilja Vrelo stara je 3,5 – 4 milijuna godina. Duga je samo 300 metara, a osobitu vrijednost daje joj voda – na samo pedesetak metara nalaze se prekrasan gorski izvor, jezero i ponor koji je čine posebno atraktivnom. Špilja Bukovac skriva tragove prapovijesnih ljudi, špiljskih medvjeda i pantera, pa je odlično arheološko nalazište.
Najdublja je špilja u Hrvatskoj i ima 6 etaža od kojih su prve 4 otvorene za posjetitelje. Duljina zasad otkrivenog dijela špilje iznosi 1179 metara, dubina 275 metara a dubina obnovljenog dijela 75 metara. Temperatura unutar špilje kreće se u rasponu od 6 do 8 stupnjeva. Turistički je obnovljena 1912. godine
Srijeda – nedjelja: 10:00 – 16:00
*ulaz u 10, 12, 14 i 16 sati
Cijena ulaznice je 80kn.
Otkrivena je slučajno pedesetih godina prošloga stoljeća. Starost joj se procjenjuje na 3,5 – 4 milijuna godina. Iako je dugačka samo 300 m, izuzetno je lijepa i bogata špiljskim ukrasima. Osobitu vrijednost špilji daje voda – prekrasan gorski izvor, jezero i ponor koji je čine posebno atraktivnom. Turistički obnovljena 1998. godine.
Mala špilja s prostranim hodnikom dužine 200 m kojim se ulazi u dubinu špilje, na čijem se kraju nalazi manja dvorana s jezercem. U špilji ima nekoliko stalagmita i stalaktita, a temperatura vode i zraka je konstantnih 8 stupnjeva.
Četvrtak: 10:00 – 12:00 sati ( Vođeni ulazi: 10:00 / 11:00 / 12:00 )
Petak, subota i nedjelja: 10:00 – 12:00 sati i 15:00 – 17:00 sati
( Vođeni ulazi: 10:00 / 11:00 / 12:00 / 15:00 / 16:00 / 17:00 )
Odrasli 40,00 kn,
Djeca (4-17 godina) 30,00 kn,
Obitelj (dvije odrasle osobe i do troje djece) 110,00 kn
Povijest ove špilje seže daleko u prošlost. U špilji je pronađen šiljak izrađen od jelenjeg roga, kao i više ostataka životinja koje su davno boravile na ovom prostoru, poput pećinskog medvjeda i pantere. Pronađeni su i tragove ognjišta ili mjesta gdje je ložena vatra, kao i opaljene životinjske kosti. Sve ovo upućuje na to da je pećina bila posjećivana već od vremena mlađe faze starijeg kamenog doba (paleolitika).
Zanimljivost:
Datiranje slojeva metodom radioaktivnog ugljika dalo je rezultate od 30 – 31 000 godina prije sadašnjosti za slojeve iz kojih dolazi jelenski šiljak i time potvrđuje ljudsku prisutnost u ovim krajevima za vrijeme ranije faze gornjeg paleolitika.
Najveća špilja u Gorskom kotaru zbog teškog je pristupa dostupna samo speleolozima. Prostrani ulaz u pećinu nalazi se nasuprot slovenskoj Kuželjskoj steni, u strmim hridinama vrha Belice. Ulazna dvorana, dužine 85 m, širine 27 m i visine oko 16 m, spada u najveće podzemne prostore otkrivene u našem kršu. Splet kanala i još nedovoljno istraženih pukotina iznosi oko 900 metara. Najveća špilja Gorskog kotara, ali nažalost teško dostupna.