Izbornik
Gorski kotar, smješten na razmeđu Mediterana, panonske unutrašnjosti i alpskog pojasa, od pamtivijeka je poznat po svojoj podražajnoj i blago-podražajnoj klimi. Zime su pretežito oštre i duge, što pogoduje uživanju u snježnoj idili i zimskim sportovima. Proljeće kasnije kuca na vrata u Gorskom kotaru, ali je zato predivno buđenje prirode iz dužeg zimskog sna jedinstveni prizor koji se ne prepušta.
Ljeta su ugodnih dnevnih temperatura sa svježijim noćima, što osigurava kvalitetan odmor i zaštitu od velikih ljetnih vrućina. Jesenje doba, uz ubiranje plodova, očarava lepezom boja koje bezrezervno nadahnjuju. Živopisna ruralna mjesta su gorska klimatska lječilišta s izvanrednim medicinskim učincima planinskog zraka koji opušta i regenerira.
Delnice su središnje i najveće naselje Grada i cijelog Gorskog kotara. Smještene na Delničkom polju i okružene vrhovima Drgomalj, Petehovac i Japlenški vrh, s nadmorskom visinom od 730m, „najviši“ su grad u Hrvatkoj. Grad Delnice pokriva središnji prostor goranske visoravni. Okosnicu naseljenog prostora, uz same Delnice, čine Brod na Kupi smješten u kanjonu rijeke Kupe i Crni Lug koji se nalazi na obroncima dragomaljskog sklopa i risnjačkog masiva. Mjesta se prožimaju svojim različitostima i kulturalnom te geografskom povezanošću čineći jedinstvenu ravnotežu između Kupske doline i više crnoluške – risnjačke zone, slikovito nazvane Delničkim trolistom.
S nadmorskom visinom od 730m, „najviši“ su grad u Hrvatskoj.
Prostor Općine Skrad nalazi se na sjeveroistoku Primorsko-goranske županije unutar koje graniči sa nekoliko jedinica lokalne samouprave iz iste županije (Općine Brod Moravice i Ravna Gora, te gradovi Delnice i Vrbovsko), duljina granica Općine iznosi 44 km. Uski pojas naselja uz rijeku Kupu na području Grada Delnice dijeli Općinu Skrad od Republike Slovenije, pa se zato prostor ove Općine može smatrati širim pograničnim područjem, a to je ujedno i brdsko-planinsko područje. Područje Općine većim dijelom zaprema visoki gorski prostor (visine 700-800 m) koji se prema sjeveru snizuje prema Kupskoj dolini (oko 200 m.n.m.). Veći dio naselja u južnom dijelu Općine izgrađen je između 400 i 600 m.n.m. općinsko središte na 703 m.m.m., a na manjem i nižem sjevernom dijelu Općine naselja su razmještena između 400 i 600 m.n.m.
Realnost i fikcija spojeni su u Fužinama. Za potrebe snimanja njemačke trilogije „Winnetou“ u zaleđu Fužina sagrađene su kulise kaubojskog sela a unutrašnjost špilje „Vrelo“ bila je okosnica drugog dijela. Naime, u špilji „Vrelo“ uz stalaktite i stalagmite je još i malo jezero, a ovo je jedina špilja na svijetu kroz koju možete proći s kolicima. Prolaz je betoniran i visinska razlika je tek 1 metar. Srećom, realnost su i štrudle u restoranu hotela „Bitoraj“. Pod nazivom „Štrudla od borovnica – Bitoraj“ zaštićena je pri Zavodu za intelektualno vlasništvo Hrvatske. Time je to prva zaštićena slastica te vrste u Hrvatskoj pa čak i u Europi. Šetnja uz jezero „Bajer“ na 730 m nad morem tek 20-tak minuta vožnje od mora pruža osvježenje na goranskom zraku.
Fužine – najveća mala općina.
Kad se od Delnica krene prema Prezidu i Čabru, mjestima na kraju Hrvatske, na hrvatsko-slovenskoj granici, na granici čabarskog kraja i na limesu rimskoga carstva, prolazi se krajevima kojih je ljepota gotovo nestvarna: ne samo zbog slikovitosti crnih šuma, zbog nazupčanosti zrenika planinskim obrisima, zbog svježine svih biljnih i nebeskih boja na tamnoj podlozi, u sva godišnja doba, zbog izmjene gustih i polumračnih blizina i prozračnih modrih daljina, zbog pretpostavki ciklama i gljiva… Nego i zato što veoma vijugava cesta prolazi rijetko naseljenim područjem: kilometri i kilometri šume još su uzorak gotovo srednjovjekovnoga svijeta, u kojemu je postojala udaljenost i koji se prema tome svladavao vremenom. Danas dragocjene zalihe vremena kao da hlape dokidanjem daljina. U ovim crnim šumama još uvijek počiva vrijeme, sklupčano kao u nekom dugom snu.
Mrkopalj je jedno od najstarijih goranskih naselja čija duga i burna povijest bilježi godine razvoja i kriza, uspjeha i padova. Na ovom goranskom području razvijen je zimski turizam što nije ni čudno s obzirom da je Mrkopalj kolijevka hrvatskog skijanja gdje je još daleke 1913. godine održano prvo organizirano skijaško natjecanje kao i nedugo zatim 1934.godine izgrađena i prva skakaonica na kojoj je održano međunarodno natjecanje u skokovima. Veliko bogatstvo Općine Mrkopalj svakako su ljudi koji su ovdje stoljećima naviknuti na teške životne uvjete. Oni su razvili rijetko viđenu gostoljubivost i srdačnost koja se iz želje za pomaganjem putniku namjerniku pretvorila u poseban turistički adut koji se ponajprije otkriva u spontanosti s kojom građani Općine Mrkopalj dočekuju svoje goste.
Mrkopalj slovi kao koljevka hrvatskog skijanja.
Ravna Gora smještena je u samom srcu Gorskog kotara, svega 45 kilometara od mora, na polovini puta od Rijeke do Karlovca s čvorištem na autocesti Rijeka – Zagreb. Ravna Gora dobila je ime po visoravni (preko 750 m nadmorske visine) na kojoj je smještena. Čitavo ravnogorsko polje nekada je bila gusta šuma, okružena bregovima – s jedne strane Bjelolasicom, Višnjevicom i Suhim Vrhom, a s druge strane Javorovom Kosom i Kosicom. Sama Javorova Kosa (1016 m) je neiscrpivo spremište vode za Ravnu Goru i ostala okolna mjesta jer iz njezinog podnožja izvire šest potoka ponornica, a nešto podalje i rijeka Dobra. Točan datum kad je nastala Ravna Gora nije poznat. Svakako njen početak bio je mnogo prije nego se izgradila Karolinska cesta i to najprije u Vrhu (dio Ravne Gore), a kasnije na mjestu gdje se danas nalazi.
Vrbovsko zauzima krajnji istočni dio Gorskog kotara s površinom od 280 km2. Nastanjuje ga 5.076 stanovnika i čini 65 naselja od kojih su veća i poznatija: Vrbovsko, Moravice, Lukovdol, Severin na Kupi i Gomirje. Na sjeveru je Vrbovsko od susjedne Slovenije razdvojeno Kupom, a istočna granica nastavlja se područjem naselja Zdihovo, Liplje, Bosiljevo i presijeca dolinu Dobre nedaleko Ljubošine. Zapadna granica prolazi od sutjeske rijeke Kupe kod Radočaja, zaobilazi Razdrto te između Koritnika Velikog i Paleža presijeca željezničku prugu i nastavlja se na Lužac i potom izbija na područje Sušica-Jablan. Južna međa reljefno je najviša i prolazi vrhovima višim od 1000 mnv. Šumovitošću, ljepotom i visinom ističu se Debela kosa (1169 mnv), Bukovica (1253 m), Bijela kosa (1289 mnv), Mirkovica (1283 mnv), Smolnik (1219 mnv). Prema istoku granica se nastavlja bilima Kozarice i Lumbarde te izbija na dolinu Dobre čime zaokružuje područje Vrbovskog.
Općina Brod Moravice smještena je na sjeveroistočnom djelu Primorsko-goranske županije, u zapadnom djelu Gorskoga kotara, na 560 m nadmorske visine. Udaljena je od Zagreba 120 km, a od Rijeke 75 km. Po broju stanovnika to je najmanja, ali najstarija općina u Gorskome kotaru. Na relativno velikoj površini od 63 km2, živi oko 880 stanovnika u 38 naselja. Dan Općine Brod Moravice je 16. kolovoza. Brod Moravice imaju okolicu bogatu prirodnim ljepotama. Pogled na Kupsku dolinu nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Iznad kanjona Kupe dva su čuvena vidikovca: Špičasti vrh i Medveja stena koji pružaju prekrasan pogled na susjednu Sloveniju i veliki dio Gorskoga kotara. Kod sela Kuti uzdiže se brijeg Parag s kojeg se za vedrih dana vide alpski masivi. Općina Brod Moravice utemeljena je još 1893. g., a 1993. postaje Općina u slobodnoj i samostalnoj RH. Na području Općine Brod Moravice nema većih gospodarskih objekata, ali djeluje manji pogon “Pilana” u Donjoj Dobri. Također djeluje veći broj obrtnika, uglavnom stolara, ali i uzgajivača jagoda, malina, trešanja i gljiva. Važno je istaknuti da su Brod Moravice općina od posebne državne skrbi.
Brod Moravice – općina najljepših vidikovca.
Lokve se nalaze u Gorskom kotaru, na pola puta između Delnica (udaljene oko 6 km) i Fužina. Smještene su na raskrižju puteva spomenutih mjesta te Crnog Luga na sjeveru i Mrkoplja (udaljen 13 km)na istoku. Uz selo protječe rječica Lokvarka, a u neposrednoj blizini je i Lokvarsko jezero. Lokve su smještene su u udolini okružene vrhovima: Ponikvarski vrh (844 mnm), Oštrac (931 mnm) na sjeveru, istočno je Sopački vrh (974 mnm), južno su Bukovac (985 mnm) i Špičunak (1023 mnm). Na zapadu se ponad Lokvarskog jezera uzdiže Sljeme (1071 mnm). Kraj ulaza u Lokve, s delničke strane, je špilja Lokvarka. To je najdublja špilja u Hrvatskoj koja je otvorena za posjetitelje.
