Če se boste odločili za sprehod, pešačenje ali planinarjenje po Gorskem Kotarju, ste lahko prepričani, da vas čaka čudovita izkušnja potopitve v neokrnjeno naravo z vsemi čuti. Pripravite se, da boste nahranili svojo dušo z nepozabnimi prizori in okrepili svoje telo, medtem ko boste med hojo po svežem zraku odkrivali neznana prostranstva. Naj vaš duh začuti popolnost miru, medtem ko boste povsem meditativno vpijali zvoke petja ptic, žuborenja potočkov in šelestenja listja.

Pred vami je izbor najlepših poti, ki vam bodo pomagale, da iz prve roke doživite dih jemajočo kombinacijo naravnih lepot in neprecenljive kulturne dediščine Gorskega Kotarja. Poti so označene z .gpx oznakami, ki jih lahko shranite v svoj mobilni telefon in tako spremljate svojo lokacijo, medtem ko vam bodo ilustrirani zemljevidi pomagali ne samo pri izbiri popolne poti, temveč tudi pri orientaciji na terenu.

Posamezne poti so v celoti ali delno označene s planinskimi markacijami, oznake na terenu pa bodo kmalu dokončane v naslednjih fazah projekta »Gorski kotar HIKE«. Poti vzdržujejo lokalna komunalna podjetja in prostovoljci iz planinskih društev. Če opazite kakršne koli nepravilnosti na poteh ali poškodovano infrastrukturo, nam to sporočite na visit@gorskikotar.hr, da jih bomo lahko v sodelovanju s partnerskimi organizacijami čim prej odstranili.

Goranski planinarski put

Goranski planinarski put (GPP) obilaznica je kružnog oblika koja prolazi velikim dijelom Gorskog kotara. Zalazi u dijelove nepoznate planinarima, a obilazi i one najpoznatije. Prolazi neobično slikovitim naseljima, vodi na vidikovce i u duboke šume, obuhvaća prirodne i kulturne znamenitosti.

Zbog duljine od oko 280 km podijeljen je u tri dionice.

Prva dionica prati tok rijeke Kupe od Severina do njenog izvora kroz 11 kontrolnih točaka. Otvorena je 1984. godine pod nazivom Tragom Goranove mladosti.

Druga dionica u obliku potkove obuhvaća najudaljenija naselja Gorskog kotara: Gerovo, Tršće, Čabar i Prezid, a vodi od izvora Kupe do Tuhobića preko 15 kontrolnih točaka. Otvorena je 1990. godine pod nazivom Stazama kurira.

Treća dionica vodi planinarski najpoznatijim dijelovima Gorskog kotara, od Tuhobića do Kamačnika i Lovnika i ima 13 kontrolnih točaka. Otvorena je 1986. godine pod nazivom Tragom 26 smrznutih partizana.

Goranski planinarski put održava HPD Zagreb-Matica u suradnji s planinarskim društvima na području Gorskog kotara.

GPS tragove Goranskog planinarskog puta i ostalih staza na području Gorskog kotara možete pronaći na

KODEKS PLANINARSKE ETIKE
(Preuzeto iz časopisa Hrvatski planinar broj 02 iz 2012 godine)

Planinari poštuju skup nepisanih iskustvenih pravila ponašanja koja se osnivaju na humanizmu, poštenju, prijateljstvu i altruizmu, a odraz su ljudskih kvaliteta svakoga pojedinca. Svaki kulturni planinar pozna i poštuje načela planinarske etike.

Etičke norme ponašanja u planini mogu se u kratkim crtama sažeti ovim kodeksom:

  • Tempo hoda prilagoditi najslabijemu pješaku u društvu, savjetovati ga i ponuditi mu svoju pomoć.
  • Ne ostavljati u planini samoga člana društva; u slučaju nesreće postoji moralna i kaznena odgovornost.
  • Pri susretu u planini planinari se međusobno pozdravljaju; mlađi pozdravljaju starije, muški ženske, oni koji se penju onoga tko silazi (time mu se simbolički odaje priznanje za izvršeni uspon).
  • U ophođenju s mještanima imati na umu da su pravila ponašanja u gorštaka stroža nego u gradu.
  • Gorštacima se odužiti za usluge i hranu na prikladan način.
  • Putujući planinskim stazama, u granicama svojih mogućnosti uklanjati napadalo kamenje i granje, popravljati putokaze i rubno kamenje na putu.
  • Ne bučiti u planini i ne otvarati glasno tranzistor; pjevanje treba biti umjereno i nenametljivo.
  • Ne ložiti vatru u šumi, ognjište ograditi kamenjem, a prije odlaska vatru brižljivo ugasiti.
  • U slučaju nesreće u planini prekinuti put i solidarno pristupiti spašavanju.
  • Ne isticati sebe i svoje sposobnosti, kloniti se natjecanja u brzini uspona; u planini jači pomaže slabijemu jer planinarstvo nije sport.
  • Prije odlaska s vrha spremiti upisnu kutiju knjigu i žig; ne upisivati neukusne primjedbe.
  • Poštivati pravila zaštićenih područja, pridržavati se uputa čuvarskog osoblja, ne trgati zaštićeno bilje, brižljivo gasiti opuške cigareta.
  • Prema Kućnom redu HPS-a u planinarskim je kućama zabranjeno pušenje, pogotovo u blagovaonicama i spavaonicama.
  • Na cisternama u kraškim krajevima zadovoljiti se vodom za piće; ne prolijevati vodu i ne zahtijevati vodu za kupanje.
  • Planinarsko sklonište nakon upotrebe očistiti, prije odlaska ga opskrbiti gorivim drvom i ostaviti višak hrane budućim posjetiteljima.
  • Pri dolasku u planinarski dom predstaviti se opskrbniku, poštivati njegov autoritet i biti umjeren u zahtjevima; na odlasku ga pozdraviti i obavijestiti o smjeru svoga puta.
  • U planinarskoj kući poštivati kućni red, ne zalaziti u spavaonice u cipelama i ne zauzimati više mjesta nego što je nužno potrebno; prednost kod noćenja imaju žene i djeca te starije i iscrpljene osobe.
  • Nakon 22 sata poštivati u planinarskoj kući potpun mir i ne remetiti počinak umornim putnicima; poštedjeti ih od izraza svoga veselog raspoloženja.

 

SIGURNOSNA PRAVILA

Za sve aktivnosti na planinama i drugim nepristupačnim područjima potrebno je pridržavati se sljedećih općih mjera i pravila ponašanja:

  • Informirati se o svim bitnim karakteristikama tih područja
  • informirati se o vremenskoj prognozi za ta područja u razdoblju planinskog boravka
  • za planirane aktivnosti zdravstveno, tjelesno i psihički biti sposoban obaviti ih u njihovom cijelom trajanju
  • ovisno o karakteristikama tih područja imati odgovarajuću odjeću, obuću i opremu sukladnu godišnjem dobu i temperaturama kao i potrebnu rezervu istih
  • voditi računa o tome da je zbog mokre obuče i odjeće te vjetra osjećaj vanjske temperature puno niži od stvarne
  • prema dužini boravka treba imati potrebnu zalihu hrane i tekućine
  • ne konzumirati alkohol za vrijeme tih aktivnosti
  • obavijestiti obitelj o planiranom pravcu kretanja i dužini boravka u tim područjima i držati se toga
  • nositi uvijek malu osobnu prvu pomoć
  • za slučaj poziva za pomoć nositi mobitel napunjenom baterijom
  • u slučaju slabog signala koristite SMS poruke
 
 

Mjere i pravila ponašanja za planinarenje su:

  • u pravilu ne ići sam u planinu
  • ne odvajati se od skupine
  • upisati se u knjigu posjetitelja na planinarskim domovima i vrhovima te opisati pravac daljnjeg kretanja
  • pitati i poslušati savjet domara ili iskusnih planinara
  • računati na moguću promjenu vremena
  • imati sa sobom rezervnu toplu odjeću kapu i zaštitu od kiše i vjetra
  • nositi uvijek baterijsko svjetiljku
  • nositi uvijek šibice ili upaljač i svijeću
  • na svakom dužem izletu nositi planinarsku zemljopisnu kartu i po mogućnosti kompas
  • držati se markiranih planinarskih putova
  • na nogama nositi čvrste udobne cipele s gumenim rebrastim potplatom
  • zimi biti posebno oprezan i misliti na niske temperature i rano padanje mraka
  • prema nagibu terena i stanju podloge po zimi obavezno koristiti potrebnu opremu (cepin, dereze, ski štapove)
  • ne ići zimi na izlete koje ne poznajemo u ljetnim uvjetima
  • u viša brda zimi ne ići bez iskusnih članova u planinarskoj skupini
  • nakon obilatnih snježnih padavina tri dana ne ići u više planine
  • pratiti obavijesti o stanju snijega i rizicima od lavina
 
 

U SLUČAJU NESREĆE

Prvi preduvjet kako bi prilikom nesreće ispravno postupali je sačuvati prisebnost i smiriti sebe i druge.

  • sačuvajte prisebnost, smirite sebe i druge
  • zaštitite unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, padajućeg kamenja, gušenja, od hladnoće, vlage i sl.) na najbolji mogući način
  • pružite unesrećenom prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti
  • označite mjesto nesreće ili mjesto gdje se unesrećeni nalazi (osobito zimi)
  • hitno o nesreći obavijestite HGSS
 

Obavijest o nesreći u planini ili drugom teško pristupačnom terenu gdje je potrebna pomoć HGSS-a može se predati:

  • Preko Jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra tel.: 112
  • Preko pozivnih telefona stanica Hrvatske gorske službe spašavanja
  • Na obavještajnim točkama HGSS-a; to su obično opskrbljeni planinarski domovi vidno označeni natpisom i znakom HGSS-a
  • Putem policije, tel.: 192
  • Preko stanica hitne medicinske pomoći tel.: 194
  • Bilo kojem pripadniku Hrvatske gorske službe spašavanja
 

Obavijest o nesreći treba sadržavati sljedeće podatke:

  • tko javlja (ime, prezime, telefon/mobitel), kako bi se radi dodatnih informacija moglo stupiti u vezu s njim
  • odakle javlja i kako je saznao za nesreću (kao očevidac ili posrednik),
  • mjesto nesreće (precizan opis)
  • tko je unesrećeni (prezime, ime, dob, adresa)
  • što se dogodilo (uzrok i vrste ozljeda)
  • što je dosad poduzeto (vrsta pružene prve pomoći, tko je sve obaviješten)
  • vremenske prilike na mjestu nesreće
  • kakav je prilazni put do mjesta nesreće
 

Poziv za pomoć:
Poziv za pomoć u planini ili stijeni daje se svjetlosnim ili zvučnim znacima. Poziv i odziv treba ponavljati do uspostavljanja čvrste i razgovijetne veze. Znakovi za poziv daju se šest puta u minuti svake druge minute, a odziv istim znacima tri puta svake druge minute. Postavljanjem tijela u položaj “Y” – “yes” (uspravno tijelo s podignutim raširenim rukama), znak je da trebamo pomoć kao i ispaljivanje crvene svijetleće rakete.

 

Gorski kotar logo zima

Gorski kotar

Vabljiv